Nezavisno od broja članova – osnivača društva sa ograničenom odgovornošću, Novi Zakon o privrednim društvima, krajnje precizno dao je osnivačima mogućnost da se u osnivačkom aktu opredele, da li će sistem upravljana biti JEDNODOMNO ili DVODOMNO.
Ovaj način upravljanja i mogućnost izbora sistemaupravljanja u firmi je u skladu sa evropskim zakonodavstvom, gde se takođe primenjuje ova opcija izbora.
Odredba je imperativna (član 198. novog Zakona), tako da društvo ne može da se opredeli za neki treći sistem.
Organi društva
Član 198
Upravljanje društvom može biti organizovano kao jednodomno ili dvodomno.
U slučaju jednodomnog upravljanja, organi društva su:
1) skupština;
2) jedan ili više direktora;
U slučaju dvodomnog upravljanja, organi društva su:
1) skupština;
2) nadzorni odbor;
3) jedan ili više direktora.
U jednočlanom društvu funkciju skupštine vrši jedini član društva.
U slučaju iz stava 4. ovog člana kada je jedini član društva pravno lice osnivačkim aktom može se odrediti organ tog člana društva koji u ime tog člana vrši funkciju skupštine, a u odsustvu takve odredbe smatra se da je to registrovani zastupnik tog člana.
Osnivačkim aktom određuje se da li je upravljanje društvom jednodomno ili dvodomno.
Jednostavnijim jezikom rečeno, suštinska razlika je da li u društvu postoji poseban organ „nadzorni odbor“ čiji je jedan od zadataka da kontroliše da li direktor ili direktori sprovode odluke koje je donela skupština osnivača. O tome ko može dabude biran u nadzorni odbor, i ostale uslove koje moraju da ispunjavaju članovi nadzornog odbora i direktora, krajnje je precizno dato u Zakonu. Mogućnost postojanja nadzornog odbora i ranije je funkcionisala, međutim mala preduzeća (koja po broju predstavljaju veliku većinu registrovanih firmi ni ranije) nisu se opredeljivala za datu mogućnost.
Naš dosadašnji sistem je bio „nešto između“ ova dva sistema, ali je bio bliži jednodomno ili dvodomno.
Postojeće društvo sa ograničenom odgovornošću, ako je osnivačkim aktom društva, u skladu sa ranije važećim Zakonom, bilo opredljeno da društvo ima skupštinu i direktora, onda u tom slučaju, u ovom delu već je usklađeno sa Novim Zakonom, ne mora da pravi izmene. Međutim, ako je osnivačkim aktom bilo predviđeno da ima skupštinu i upravni odbor, promene u osnivačkim aktima će biti neophodne.