Uspešne dame – uzor preduzetnicama

Uspešne dame – uzor preduzetnicama

Аutorka: Milenija Simić – Miladinović

Žene koje su već postigle određeni uspeh u oblasti preduzetništva, mogu i žele da iskoriste iskustvo da bi motivisale i ohrabrile druge žene da ostvare poslovne ideje. – U Srbiji 25 odsto firmi u vlasništvu žena

Za samozaposlenje žene se odlučuju znatno manje nego muškarci. U poređenju sa pripadnicima jačeg pola dame ređe započinju svoj biznis i nemaju ambiciju da to urade, svedoči neumoljiva statistika. Procenjuje se da je od oko 110. 000 privrednih društava u Srbiji 25 odsto firmi u vlasništvu žena, od toga 17 procenata čine preduzeća registrovana na ime dame koja nije vlasnica samo na papiru, nego u toj firmi i radi.

Mnogim ženama koje se odvaže da pokrenu posao nedostaje znanje i iskustvo u menadžmentu, vođenju i motivisanju zaposlenih u preduzetništvu, a na stazi uspeha najčešće ih spotiču nerazumevanje okoline i nedostatak samopouzdanja.

Ko su danas uspešne poslovne žene u Srbiji kadre da budu uzor, motivišu i bodre druge dame da preduzetničke snove pretoče u realnost? Najmanje ih je deset. One su u okviru projekta „Evropska mreža ambasadora ženskog preduzetništva” odabrane da do novembra ove godine nose laskavu titulu ambasadorki i budu budu uzor budućim preduzetnicama. Program se realizuje u 22 države. U našoj domovini nedavno je proslavio prvi rođendan.

– Za godinu dana postojanja mreža intenzivno promoviše žensko preduzetništvo kao potencijal i priliku, a ne kao nužnost za koju se žene odlučuju kada ostanu bez posla. Ambasadorke ženskog preduzetništva u Srbiji su poslovne žene koje su već postigle određeni uspeh u oblasti preduzetništva, mogu i žele da iskoriste iskustvo da bi motivisale i ohrabrile druge žene da ostvare poslovne ideje – pojasnio je Srđan Beljan, menadžer projekta u Srbiji.

Program „ambasadorke ženskog preduzetništva” realizuje konzorcijum koji čine Nacionalna agencija za regionalni razvoj kao nosilac projekta, Privredna komora Srbije, Udruženje poslovnih žena Srbije i Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza.

Ambasadorke ženskog preduzetništva u Srbiji

Afrodita Bajić, zamenica direktora i suvlasnica firme „Afrodit mod kolekšn” iz Beograda koja se bavi proizvodnjom i prodajom ženske modne konfekcije. Rado je u društvu vrednih žena koje žele da se umreže i uče jedna od druge po principu „ako sam ja pogrešila, neka druge ne naprave istu grešku”. Uverena je da treba biti optimista, grabiti znanje i prilike, ne kriviti druge za neuspeh, nego sebe.

Anja Ivana Milić, arhitekta, osnivač i vlasnik projektantske i izvođačke kompanije „Arhipro” u Beogradu. Na početku preduzetničke karijere predvodila je malu firmu koja je prerasla u kompaniju i danas zapošljava 217 ljudi u Srbiji, od toga oko 80 inženjera. Mladi koji žele da započnu biznis, po njenom mišljenju, pre svega treba da se opredele za posao koji vole da rade. I svojoj deci ume da kaže da će uspeti tek kada pronađu posao koji im pokreće leptiriće u stomaku.

Dragica Božinović, suosnivač i suvlasnik trgovinske firme „Novitas” iz Šapca. Preduzeće je osnovala uz pomoć i podršku supruga. U početku su se bavili veleprodajom, a već više od decenije bave se i maloprodajom. Za sada imaju 24 objekta i 200 zaposlenih. Uvek se, kaže, trude da usluže potrošače vođeni načelima da samo zadovoljan kupac dolazi ponovo, da se ne treba kajati zbog onoga što je urađeno, niti žaliti za onim što nije jer je svaki dan donosi novu priliku za napredovanje.

Jasmina Knežević, direktorka Opšte bolnice „Bel medik” u Beogradu. Odlučila je da napusti posao u državnoj zdravstvenoj ustanovi uverena da je sistem nepodložan promenama i unapređenjima za koje je smatrala da su neophodni. „Bel medik” je na početku bila privatna ordinacija, danas je bolnica sa više od 100. 000 pacijenata. Ističe da su znanje i kompetentnost, ljubav i velika želja potrebni za poslovni uspeh.

Zorica Selaković, osnivač firme za proizvodnju domaćih torti i kolača „Desert” iz Čačka. Samouka, pre više od dve decenije, počela je da se bavi ovim poslom u porodičnoj kući. Prikupljala je i razmenjivala recepte. Podučavala je poslastičarstvu žene raznih profesija ali bez posla, dovodila stručnjake da održe predavanja o gotovljenju i dekorisanju poslastica. Predvodi kolektiv sa 42 zaposlene žene sa kojima i dalje usavršava slatki zanat.

Ljiljana Stanojević, direktorka preduzeća „Stanojević” iz Valjeva koje se bavi metalopreradom, proizvodnjom i prometom mašinskih elemenata. Radila je dugo u fabrici vijaka „Gradac”, pekla zanat u radnim cipelama i mantilu, a onda otvorila preduzeće za proizvodnju veznih elemenata, lanaca i opruga. Po struci je diplomirani inženjer organizacije rada. Doživotno učenje je njen životni moto, ključ uspeha i način da mali biznis preraste u veliki.

Marija Stevanović, vlasnica Agencije za konsalting i menadžment „MS emplojment” iz Svilajnca. Sarađuje sa klijentima iz različitih branši među kojima su poljoprivredni proizvođači, preduzetnici, investitori, velike firme, opštine, javna preduzeća… Za nju je preporuka najbolja reklama. Uverena je da striktno određeno radno vreme ne postoji u uspešnom poslovanju, već sistematski rad od ujutru do uveče. Kaže da je često odgovorna i na svoju štetu, što dugoročno daje rezultate.

Marina Milović, direktorka i vlasnica preduzeća „Maja promet” iz Beograda čija je okosnica rada proizvodnja, prerada i promet meda i pčelinjih proizvoda. Na godišnjem nivou firma proizvede ili otkupi, pa preradi, upakuje i proda oko 600 tona meda, što je čini liderom u ovom poslu. Stevanovićeva smatra da treba verovati u sebe, biti hrabar, istrajan, odvažan i uspeh će sigurno doći i kaže da je tako i njoj upala kašika u med.

Nataša Milanović, vlasnik kompanije „Biosil” iz Zemuna. Bavi se proizvodnjom i preradom organske hrane. Njena majka je osvojila zlatnu medalju u Briselu za tehnološki postupak iskorišćavanja otpada iz prehrambene industrije, posle čega se rodila ideja o osnivanju preduzeća. Postupak je primenila na cvekli i dobila napitak sa nutritivnim vrednostima cvekle, ali bez njenog oporog ukusa. Od tada su inovacije u proizvodnji organske hrane pokretačka snaga firme, a usavršavanje, doslednost i istrajnost recept za uspeh.

Sanja Knežević, vlasnik i rukovodilac Turističko – kulturnog centra „Etnoselo Latkovac” u Aleksandrovcu. Od pradedovine je napravila biznis. Uspela je da u selo dovede svet. Latkovac je domaćin festivala klasične i izvorne muzike, književnih večeri, pozorišnih predstava, umetničkih kolonija i gostiju širom planete. Radni dan joj počinje šetnjom do seoceta. Njena kancelarija je zaselak, radni sto su joj kolena, sastanke organizuje na pešačkim stazama, a najvažniji saradnici su joj majka, otac i sestra.