PREDSTAVLJAMO USPEŠNE POSLOVNE ŽENE

PREDSTAVLJAMO USPEŠNE POSLOVNE ŽENE

Autor: LJ.M.V.

NATAŠA MILANOVIĆ
suvlasnica firme „Biosil“ iz Ugrinovaca
ambasadorka ženskog preduzetništva u Srbiji

PRETEČE EKO PROIZVODNJE

Potraga za znanjem i usavršavanjem Natašu Milanović je odvela u glavni grad Francuske, gde je diplomirala na IFAM Institutu za menadžment. Bila je u prilici da ostane i nastavi svoj rad u Parizu, ali, vratila se u svoje Ugrinovce, u porodičnu firmu za preradu i konzervisanje voća i povrća „Biosil“. Ponosi se njihovim, jedinstvenim, organskim, stopostotnim sokom od cvekle, koji je 2010. godine u Seulu osvojio bronzanu medalju „za patent“. Protekle godine ova mlada, vredna i sposobna žena „zaradila“ je i visoko priznanje Udruženja poslovnih žena Srbije i ponela titulu „ambasadorke ženskog preduzetništva“, a dobila je i „nagradu za inovativnost“ nemačke Agencije za međunarodnu saradnju GIZ.

Na samom startu vaše karijere, vaša kompanija je dobila visoko evropsko priznanje za inovaciju u oblasti ekoiogije tj. za iskorišćavanje sekundarnih slrovina iz prehrambene industrije u proizvodnji stočne hrane – zlatnu medalju „Eureka“ u Briselu. Kolikoje to za vas bio „dobar vetar u leđa“ za dalji rad?

– S obzirom da je „Eureka“ dobijena 1990. godine, današnje stanje na tržištu je gore nego tih godina, prvenstveno, jer se sama prehrambena proizvodnja suočava sa velikim problemima likvidnosti i opstanka na tržištu, pa su tako i same količine sekundarnih sirovina iz prehrambene industrije – vrlo male. Turbulentni događaji u našoj državi od tog perioda pa do danas, naveli su nas da razmišljamo o proširenju naše inovativne delatnosti na oblast organske proizvodnje, što je i usledilo sa inovacijom – bio fermentisanim sokom od cvekle.

Sve naše iskustvo s početka 90. godina dalo nam je smernice u kom pravcu naša firma treba da se razvija. Dobijanje „Eureke“ značilo je da su nas u Evropi i u svetu prepoznali kao one koji „nose“ novu tehnologiju. Ta nagrada je, svojevremno, izazvala veliko interesovanje, ali riije došlo do nekog ozbiljnijeg realizovanja, nažalost, zbog tadašnje situacije u zemlji Jugoslaviji. Moram da naglasim da smo mi, kao firma, i Srbija, kao zemlja, već te 1990. godine imali tehnološku inovaciju, kojaje po sadašnjiim merilima eko inovacija i, upravo danas, sve više dobija na značaju.

Šta je sve prethodilo tom priznanju?

– Moja majka, koja je i osvojila zlatnu medalju „Eureka“, јегје to bila njena ideja, suočila se sa velikim problemima u firmi u kojoj je radila. Pretili su joj otkazom i prisvajanjem patenta. Zajedno sa njom, probleme je imao i moj otac. Pošto je tih godina tek počelo da se razvija privatno preduzetništvo u državi, moji su, jednostavno, bili primorani, pošto su radili u društvenom preduzeću, da mamin izum zaštite otvaranjem privatne firme, ali na moje ime. Tako je, na ovaj način, moj životni put bio – određen. Rasla sam sa firmom, ona me je školovala, znam sve njene padove i uspone, koliko je potrebno uložiti truda i napora da bi se postigao samo mali uspeh.

Usledile su i druge nagrade i priznanja za kvalitetan rad. Koja i kollko su vam značila?

– Sve nagrade i priznanja su mi draga, jer govore o tome da se na kraju, ipak, prepoznaju pravi kvalitet i uloženi trud. Recimo, posebno sam ponosna što sam postala ambasadorka ženskog preduzetništva. Toje velika čast, s obzirom da smo mi još mala firma, a ja jedna od najmlađih ambasadorki. Osim toga, dolazim iz firme koja posluje na bazi svojih inovacija i još u organskoj proizvodnji. Tako da sam veoma zahvalna konzorcijumu – Nacionalnoj Agenciji za regionalni razvoj, PKS, UPŽ i SIEPA, što su mi pružili mogućnost da ispričam svoju priču i priču moje firme – da je poslovati u Srbiji moguće, iako si žena, da bez obzira na sve probleme i teškoće, ipak, na kraju uspeš da ih rešiš i da opstaneš. Osim ovoga, Nacionalna agencija za regionalni razvoj (NARR) me izabrala i za mentora ženskog preduzetništva i na taj način verifikovala moje znanje stečeno u zemlji i inostranstvu i tako pružila mogućnost da pomognem još nekoj firmi u njenim kriznim delovima poslovanja.

Vaš sok od cvekle, čiju ste recepturu patentirali, dobio je bronzanu medalju za patente u Seulu. U čemu je njegova tajna i do li se još negde proizvodi tj. da ti je neko otkupio licencu za njegovu proizvodnju?

– Biosilov organski sok od cvekle je proizveden mlečno kiselinskom fermentacijom. Bio fermentacija se odvija po principu dominantne mikroflore. Drugim rečima, kada se iscedi svež sok od cvekle (u ovom slučaju on je supstat), njemu dodajemo mlečno kiselinsku kulturu (miks određenih sojeva). Proces se dalje razvija, ali da ne otkrivamo sve detalje. Uglavnom, uspeli smo da odstranimo otužnost u ukusu, koji cvekla poseduje. Prednost ovog procesa se ogleda i u tome što su antocijani sačuvani zajedno sa vitaminima i mineralima i da svi zajedno deluju antikancerogeno. Naš sok od cvekle je idealan za lečenje anemije, jer je pun gvožđa i vitamina B12. Preporučuje se i za lečenje jetre, bubrega i srca. Zbog svoje nutritivne vrednosti, sok od cvekle je dobar da se pije za vreme i posle hemoterapije. Za sada, ovaj organski stopostotni sok od cvekle proizvodimo samo mi.

Kažu daje taj „patent“ – ženski. Koje su sve žene učestvovale u njegovom osmišljavanju i realizaclji?

– Moglo bi se reći da je više ženski nego muški, u svakom slučaju je u celosti – porodičan. Moj brat i ja smo, zajedno sa majkom, odradili svaki svoj deo posla, tako da smo svi nosioci patenta i odgovomi za njegovo postojanje. Biznis plan za sokje učestvovao u takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju, koju organizuje Ministarstvo za nauku, i došao je do polufinala.

Vaša firma je porodična. Majka, otac, brat i vi ste vlasnlci. S obzirom da je majka cenjeni tehnolog, da li je ona, u stvari, glavni inovator i pokretačka snaga u „izmišljanju“ recepata za vaš proizvodni program?

– Ona jeste glavni tehnolog u firmi i nosilac više patenata, ali mi recepte ne izmišljamo, samo uvodimo nove tehnologije u proces proizvodnje. Da bi neki proizvod dobio oznaku „organik“, 95% sirovina moraju da budu „organik“. Samo povrće i voće, koje je organskog porekta, ima veću nutritivnu vrednost od onog proizvedenog na konvencionalan način. Zato je i sam „organik“ proizvod daleko kvalitetniji od konvencionalnog.

Koliko ste veliki zagovornih organske hrane, isto toliko podržavate i zaštitu životne okoline. Šta vas podstiče na to?

– Pod konceptom organske proizvodnje to se podrazumeva, jer proizvodnja po organskim pravilima to zahteva. Ciljevi organske poljoprivrede su održavanje i povećanje plodnosti zemljišta, sprečavanje i suzbijanje erozije zemljišta, očuvanje biodiverziteta, zaštita prirodnih resursa od zagađenja, proizvodnja hrane visoke nutritivne vrednosti.

Izuzetno ste angažovani i aktivnl i van svoje firme. Vrlo često ste odsutni iz firme. Koliko je srećna okolnost štoje to porodična firma i što je s punim poverenjem ostavljate „pod kontrotom“ uvek kad niste tu?

– Velika je prednost da, kada si odsutan iz firme, postoji neko kome apsolutno verujete da njome upravlja u vašem odsustvu. Trenutno sam zbog svojih obaveza dosta odsutna i ta sigurnost mi veoma znači. Srećna okolnost je kad uvek znam da je firma u dobrim rukama. Neizmerno sam zahvalna svojoj porodici i što, zbog moje prezauzetosti na drugim mestima, bezpogovorno odrađuju i neke moje poslove.

Za mlade, lepe, pametne i još uspešne žene, često umeju da kažu kako su same sebi dovoljne, kako im je karijera važnija od svega, da su, kad je reč o momcima, veoma probirljive. Koliko je u tome istine, bar s vaše tačke gledišta, ili koje osobine treba da ima izabranik vašeg srca?

– Kao što ste i sami nabrojali, izabranik mog srca treba da bude mlad, lep, pametan, uspešan… Mala šala… Pre svega, trebalo bi da bude vredan, pametan, uspešan (ne u materijalnom smislu), tolerantan, iskren i naravno mora da bude duhovit da može da me nasmeje i kada mi nije do smeha. Nažalost, još ga nisam našla. Ali, ne gubim nadu. Još sam mlada.

Imate li i koliko vremena za svoj privatni, emotivni život?

– Gledam da nađem ravnotežu. Uvek ima perioda kada moram više da radim, ali onda se odmah potrudim da dovoljno pažnje posvetim i svojoj privatnosti. Možda će to nekima delovati čudno, ali pobornik sam teorije da kada imaš dosta obaveza, onda slobodno vreme kvalitetnije provodiš. Bar je kod mene tako.

Da li se nečega i čega odričete da biste bili ovako uspešna mloda poslovna žena?

– Ne bih rekla da se nečega odričem. Smatram da je sve što mi se trenutno dešava, neka vrsta ulaganja u moju budućnost.

Studije ste završili u inostranstvu. Mogli ste tamo da ostanete i radite. Možete to i sada. Šta je to što vas drži u Srbiji?

– Ovo je prvo što me pitaju gotovo svi, kada čuju gde sam studije završila. Moj odgovor je – zato što, jednostavno, volim Srbiju. Našla sam zadovoljstvo u poslu kojim se bavim, radim ono što sam studirala i što volim da radim!

O NAGRADAMA…
Sve nagrade i priznanja su mi draga, jer govore o tome da se na kraju, ipak, prepoznaju pravi kvalitet i uloženi trud. Recimo, posebno sam ponosna što sam postala ambasadorka ženskog preduzetništva. To je velika čast, s obzirom da smo mi još mala firma, a ja jedna od najmlađih ambasadorki.

AKTIVNOSTI VAN FIRME
Nataša Milanović je direktorka NVO „Bio razvoj“, članica Odbora za tehnološke inovacije PKS, Udruženja poslovnih žena Srbije, Saveza pronalazača Beograda, mentorka u projektu WEM.